Europa jača autonomiju opskrbnog lanca: porast ulaganja u domaću proizvodnju čipova

Pozadina: Globalna nestašica čipova i geopolitički rizici
COVID-19 koji je izbio 2020. izazvao je kaos u globalnom lancu opskrbe, posebno u području čipova, gdje je nestašica posebno ozbiljna. Različite industrije poput automobila, potrošačke elektronike i medicinske opreme pogođene su nedostatkom zaliha čipova. Ovo pitanje ne odražava samo krhkost globaliziranih opskrbnih lanaca, već također razotkriva veliku ovisnost Europe o vanjskoj tehnologiji i proizvodnom kapacitetu.

Istodobno, globalne geopolitičke napetosti, posebice tehnološka konkurencija između Kine i Sjedinjenih Država, navele su zemlje da preispitaju raspored svojih opskrbnih lanaca. Europske zemlje postupno shvaćaju da bi se u budućnosti mogle suočiti s većom nestabilnošću opskrbe i rizicima tehnoloških sankcija, ako se nastave oslanjati na uvozne čipove. Stoga je jačanje autonomije opskrbnog lanca, posebno u području poluvodiča, postalo novi strateški fokus europskog razvoja.

Potpora politici: europski račun za čipove i ulaganje financiranja iz EU-a
Kao odgovor na krizu nestašice čipova, Europska komisija predložila je Europski zakon o čipovima 2022. godine, kojim se planira podržati razvoj europske industrije proizvodnje čipova kroz golema sredstva. Prijedlogom zakona predlaže se cilj povećanja udjela Europe na svjetskom tržištu poluvodiča na 20% do 2030. godine, te se u tu svrhu planiraju ulaganja od preko 43 milijarde eura.

Europske vlade također aktivno reagiraju na ovaj prijedlog zakona. Na primjer, velika gospodarstva poput Njemačke, Francuske i Italije povećala su svoja sredstva za domaće projekte proizvodnje čipova, privlačeći međunarodne divove za proizvodnju čipova da uspostave proizvodne baze u Europi. Intel, TSMC, Samsung i druge tvrtke najavile su ili planiraju investirati u izgradnju novih tvornica čipova u Europi.

Konkretne radnje koje poduzimaju europske zemlje
Njemačka, kao najveće gospodarstvo u Europi, odigrala je presudnu ulogu u tom procesu. Godine 2021. Intel je najavio da će uložiti milijarde eura u Njemačkoj kako bi uspostavio naprednu tvornicu za proizvodnju čipova. Ovaj projekt ne samo da će značajno povećati europski proizvodni kapacitet poluvodiča, već će također stvoriti tisuće radnih mjesta za visokokvalificirane osobe.

U isto vrijeme, Francuska također jača svoj izgled u polju poluvodiča. Francuska vlada najavila je niz poticajnih mjera čiji je cilj privući tvrtke za proizvodnju čipova da uspostave istraživačke i proizvodne centre u zemlji. Italija se, s druge strane, fokusira na napredne tehnologije pakiranja i testiranja te planira zauzeti važnu poziciju u kasnijim fazama proizvodnje čipova.

Tehnološke inovacije i poboljšanje europske industrijske ekologije
Osim izravnih ulaganja u pogone za proizvodnju čipova, Europa također promiče inovacije u poluvodičkim materijalima, opremi i tehnologiji pakiranja. Suradnja između brojnih istraživačkih institucija, sveučilišta i poduzeća pokreće sveukupno poboljšanje tehnologije poluvodiča u Europi. Na primjer, ASML u Nizozemskoj jedina je tvrtka u svijetu koja proizvodi strojeve za ekstremnu ultraljubičastu litografiju (EUV), koji su jedna od ključnih tehnologija za proizvodnju najnaprednijih čipova. Uspjeh ASML-a dodatno unapređuje središnju poziciju Europe u lancu industrije poluvodiča.

Poluvodički ekosustav u Europi postupno se poboljšava, tvoreći potpuni industrijski lanac od dizajna čipa, proizvodnje do pakiranja i testiranja. To ne samo da pomaže u poboljšanju stabilnosti opskrbnog lanca, već također pruža više razvojnih prilika za lokalna poduzeća.

Izazovi i perspektive
Unatoč ubrzanom ulaganju i potpori politike u području čipova u Europi, još uvijek postoje mnogi izazovi s kojima se treba suočiti. Prvo, ciklus povrata ulaganja u industriji poluvodiča relativno je dug i često prođe nekoliko godina od izgradnje tvornice do proizvodnje. Stoga je problem nedostatka čipova još uvijek teško u potpunosti ublažiti u kratkom roku. Drugo, konkurencija na globalnom tržištu čipova je izuzetno žestoka, a Europa se mora natjecati s velikim zemljama proizvođačima čipova u Sjedinjenim Državama i Aziji kako bi zauzela mjesto na globalnom tržištu.

Međutim, uz kontinuirani rast globalne potražnje za vrhunskim čipovima, posebno u područjima u nastajanju kao što su automobili, električna vozila, 5G komunikacija i umjetna inteligencija, europska industrija proizvodnje čipova i dalje ima golem potencijal rasta. Putem političke potpore, tehnoloških inovacija i međunarodne suradnje, očekuje se da će Europa u narednim godinama značajno poboljšati međunarodnu konkurentnost svoje industrije poluvodiča.